Sedmu godinu zaredom: U najstarijoj brčanskoj džamiji u itikafu će biti imam Atik savske džamije Emir ef. Hasanović ^Istaknuto

Sa temelja ove džamije nastao je islam u Brčkom. Pretpostavlja se da je od te 1621. godine itikaf bio konstantno održavan osim u vremenu kada je džamija bila porušena.

Šta je itikaf?

Itikaf je boravak u džamiji posljednjih deset dana mjeseca Ramazana. I’tikaf spada u pritvrđene sunnete na kojima je Allahov Poslanik s.a.v.s. posebno ustrajavao po dolasku u Medinu nakon Hidžre, odnosno od kako je ovom ummetu propisan post mjeseca Ramazana.

To je izolacija od dunjalučkog života s ciljem dosezanja ahiretske nagrade. Tako je Uzvišeni Stvoritelj, ustvari, svoga Poslanika s.a.v.s. uvježbavao i pripremao da promijeni svijet u i’tikafskoj tmini pećine Hira.

Učenjaci islama su i’tikaf uvrstili u najodabranije ibadete upravo zbog ustrajne prakse Božijeg Poslanika s.a.v.s., kako razumijevamo iz hadisa koji prenosi h. Aiša:

„Poslanik bi se povlačio u i’tikaf zadnjih deset dana mjeseca Ramazana sve do preseljenja na Ahiret, a poslije su to činile njegove supruge.“ (Buhari i Muslim)

O ibadetu i’tikafa govori i slijedeći hadis kojeg prenosi Ebu Hurejre:

„Allahov Poslanik je obavljao i’tikaf u svakom Ramazanu po deset dana, dok je u godini preseljenja proveo dvadeset dana.“ (Buhari)

Razlog obavljanja i’tikafa posljednjih deset dana šehri Ramazana je zbog toga što se u posljednjoj desetini nalazi noć Lejletu-l-Kadr.

Baš tu posljednju desetinu Poslanik Muhammed s.a.v.s. bio bi posebno budan radi ibadeta. Oživljavao bi noći intenzivnim ibadetom, budio bi svoje supruge da se i one posvete ibadetskim ljepotama. Noći su po svojoj prirodi mrtve, pa bi Poslanik a.s. posljednju desetinu simbolično oživljavao ibadetom.

Smatra se da ako jedna osoba obavi itikaf u jednom mjestu, da sa ostalih spada ta dužnost.

Izvor: Otisak.ba